Zapanjujućih 44,6% prvačića u javnim osnovnim školama u Beču nema potrebne vještine njemačkog jezika da prate nastavu, otkrio je austrijski dnevnik Der Standard. Ovaj broj je sam po sebi šokantan, ali još je šokantniji kada se uzme u obzir da je prije samo dvije godine iznosio 36%.
Ovaj rastući procenat pokazuje lošu sposobnost austrijske države da pravilno integriše imigrante u društvo i takođe ukazuje na to kako su politike pro-imigracije u posljednjim decenijama na kraju transformisale ovu centralnoevropsku zemlju.
Podaci koje je objavilo bečko gradsko vijeće pokazuju da je procenat učenika koji imaju problema sa govorenjem ili razumevijanjem nemačkog jezika posebno visok u okruzima sa velikim udjelom migranata. U okrugu Margareten, na primjer, gdje je prošle godine udio ljudi stranog porijekla bio preko 52%, 73,8% prvačića ne govori dovoljno dobro njemački jezik.
Kako izvještava Der Standard, 61% djece koja imaju problema sa njemačkim jezikom rođena su u Austriji—i 24% ima austrijsko državljanstvo—što znači da i nisu spriječavale godine života u inostranstvu.
Nemogućnost da pravilno govore njemački jezik u mladom uzrastu ima dugoročni negativan efekat na obrazovanje djece: prema međunarodnim PISA testovima, 15- i 16-godišnjaci sa migrantskim porijeklom zaostaju u matematici, čitanju i nauci.
Bečka opozicija, centristička desno orijentisana Narodna partija, predložila je da sva djeca u Beču, sa tri godine, budu podvrgnuta procjeni jezičkog nivoa, a oni koji nisu sposobni da govore njemački jezik, trebalo bi da budu primorani da duže pohađaju vrtić, nego što je to trenutno obavezno godinu dana.
Pod vodstvom Socijaldemokrata, Beč je postao utočište za migrante, jer skoro polovina svih bečlija (49,7%) su ili migranti ili rođeni od migranata.
Austrijska prijestonica dodjeljuje obimne socijalne naknade migrantima, a otkriće da jedna sirijska porodica sa sedmoro djece prima 4.600 eura mjesečno izazvalo je ogromnu ljutnju.
Nije ni čudo prema novom izvještaju da je prošle godine polovina svih migranata koji su živjeli u drugim dijelovima Austrije, a čije su molbe za azil bile prihvaćene, na kraju preselila u Beč.
"Kada u Siriji i Afganistanu naučiš da kao proširena porodica možeš da dobiješ 4.600 eura samo od bečkih socijalnih naknada bez da bilo šta radiš, onda nije iznenađujuće što svi ovi ljudi dolaze u Beč", rekao je Dominik Nep, član protivimigrantske partije FPÖ.
