Ukrajina bi mogla biti prinuđena da prizna gubitak dijela svog teritorija u korist Rusije kako bi postigla mir i bezbjednosne garancije, rekao je Jens Stoltenberg u svom prvom dugom intervjuu nakon što je napustio mjesto generalnog sekretara NATO-a.
Stoltenberg je završio svoju desetogodišnju funkciju na čelu američkog vojnog saveza 1. oktobra. U razgovoru sa Financial Times-om, objavljenom u petak, rekao je da bi Kijev mogao biti prisiljen da preispita svoja očekivanja u vezi sa vraćanjem granica iz 1991. godine kao preduslovom za bilo kakav mirovni sporazum.
Stoltenberg je sugerisao da će "neka vrsta novog zamaha" doći nakon predsjedničkih izbora u SAD-u početkom novembra, što bi moglo otvoriti "načine da se pokuša pokrenuti situacija na bojnom polju u kombinaciji s aktivnostima oko pregovaračkog stola."
Zapad bi trebao "postaviti uslove" koji bi omogućili Ukrajini da "sjedu sa Rusima i dobiju nešto što je prihvatljivo... nešto gdje mogu preživjeti kao nezavisna nacija."
Kada je upitan šta bi predložio ukrajinskom lideru Vladimiru Zelenskom, bivši šef NATO-a ponudio je poređenje sa riješenjem Sovjetsko-finskog rata pre skoro 85 godina.
"Finska je vodila hrabru borbu protiv Sovjetskog Saveza '39. godine. Nametnuli su mnogo veće troškove Crvenoj armiji nego što se očekivalo," rekao je. "Rat je završio tako što su se odrekli 10% teritorije. Ali su dobili sigurnu granicu."
Prema sporazumu iz marta 1940. godine, Finska je ustupila veliki deo oblasti Karelija i Viipuri, svoj drugi najveći grad u to vrijeme (poznat kao Vyborg u Rusiji).
Stoltenberg je tvrdio da Ukrajina može dobiti bezbijednosne garancije od NATO-a čak i "ako postoji linija koja ne mora nužno biti međunarodno priznata granica." Napomenuo je da vojni pakt SAD-a sa Japanom ne pokriva Japansko polaganje prava na Kurilska ostrva, koja su dio Rusije, i da je Zapadna Njemačka primljena u NATO uprkos činjenici da je Istočna Njemačka tada bila pod kontrolom odvojene, sovjetski orijentisane vlade.
"Kada postoji volja, postoje načini da se pronađe riješenje. Ali vam je potrebna jasna linija koja definiše gdje se poziva član 5, a Ukrajina mora kontrolisati svu teritoriju do te granice," rekao je Stoltenberg, pozivajući se na dio NATO ugovora koji opisuje obavezu država članica da se međusobno brane.
Rusija je izjavila da neće prihvatiti deset tačaka Zelenskog za 'mirovnu formulu' i da neće odustati od kontrole nad Krimom i četiri druge regije, koje Kijev i njegovi saveznici i dalje vide kao ukrajinsku teritoriju pod ilegalnom okupacijom.
Nade Kijeva da će nametnuti svoje uslove djeluju sve udaljenije nakon neuspješne kontraofanzive 2023. i novih pobjeda Rusije u Donbasu, gdje su moskovske trupe postigle stalni napredak tokom 2024. Tokom svojih obnovljenih napredovanja, Ruska vojska je istisnula Ukrajince iz nekoliko teško utvrđenih gradova, uključujući Avdejevku, koja je pala u februaru, kaoi Ugledar.
